Suuratu Ar-Rum
PDF —
60 Aaya Meccan PDF
Built right in your browser — download starts automatically

Suuratu Ar-Rum pdf — Aawto (Fulfulde)

Suuratu Ar-Rum pdf Fulfulde — Aawto Suuratu Ar-Rum Jaaɓtinde. Ar-Rum (Meccan) 60 Aaya.



Suuratu Ar-Rum
60 Aaya · Meccan · Fulfulde
bismillah
ﮫﮬ
Alif, Laam, Miim
ﮭﮮﮯ
Ruumiyankooɓe ɓen foolaama
ﮰﮱﯓﯔﯕﯖﯗﯘﯙ
ka ɓuri ɓadaade e leydi ndin, kamɓe kadi ɓaawo ɓe fooleede, ɓe fooloya
ﯚﯛﯜﯝﯞﯟﯠﯡﯢﯣﯤﯥﯦﯧﯨ
e nder duuɓi seeɗaaji. Ko Alla woodani fiyaaku (poolal ngal) ado e ɓaawo (maggal). Nden ñalnde, gomɗimɓe ɓen weltota
ﯩﯪﯫﯬﯭﯮﯯﯰﯱﯲﯳ
ballal Alla ngal. Himo walla mo O muuyi. Ko Kanko woni Fooloowo, Hinnotooɗo
ﭑﭒﭓﭔﭕﭖﭗﭘﭙﭚﭛﭜﭝ
[Ɗum] ko fodoore Alla. Alla lunndotaako fodoore Makko nden. Kono ko ɓuri ɗuuɗude e yimɓe ɓen ɓe anndaa
ﭞﭟﭠﭡﭢﭣﭤﭥﭦﭧﭨ
Hiɓe anndi ko feeñi e nguurndam aduna, kono kamɓe e fii laakara on, ko ɓe welsindiiɓe
ﭩﭪﭫﭬﭭﭮﭯﭰﭱﭲﭳﭴﭵﭶﭷﭸﭹﭺﭻﭼﭽﭾﭿﮀﮁ
E ɓee miijitaaki fii ko`e-maɓɓe? Alla tagiraali kammuuli ɗin e leydi ndin e ko woni hakkunde ɗin ɗiɗi, si wanaa goonga e lajal innaangal. Anndee ko ɗuuɗi e yimɓe ɓen, ko yedduɓe hawroygol e Joomi maɓɓe
ﮂﮃﮄﮅﮆﮇﮈﮉﮊﮋﮌﮍﮎﮏﮐﮑﮒﮓﮔﮕﮖﮗﮘﮙﮚﮛﮜﮝﮞﮟﮠﮡﮢﮣﮤ
E ɓee yillaaki ka leydi ɓe taskoo ko honno battane ɓen adinooɓe ɓe wa’unoo? Ɓen wonuno ɓurɓe ɓe doole ɓe remi e leydi ndin ɓe wuuri e mayri ɓuri ko ɓee wuuri e mayri kon. Nulaaɓe maɓɓe ɓen addani ɓe ɓanngannduyeeji. Alla wonaali tooñoowo ɓe, kono non ko ko`e maɓɓe ɓe wonno e tooñude
ﮥﮦﮧﮨﮩﮪﮫﮬﮭﮮﮯﮰﮱﯓ
Refti ko wonunoo battane bonnuɓe ɓen, ko bonande fii ɓe fennii Aayeeje Alla ɗen, ɓe laatii e jalkitugol ɗe
ﯔﯕﯖﯗﯘﯙﯚﯛﯜ
Ko Alla fuɗɗi tagu ngun; refti O rutta ngu; refti ko ka Makko rutteteɗon
ﯝﯞﯟﯠﯡﯢ
Ñalnde Darngal ngal darii, bomɓe ɓen taƴoto
ﯣﯤﯥﯦﯧﯨﯩﯪﯫﯬ
Woodanoytaaɓe e kafidiiɗi maɓɓe ɗin tefooji, ɓe woniino yedduɓe kafiduɓe ɓen
ﯭﯮﯯﯰﯱﯲ
Ñalnde Darngal ngal darii,nden ñalnde ɓe seertoyay
ﯳﯴﯵﯶﯷﯸﯹﯺﯻﯼ
Si ko ɓen gomɗimɓe ɓe golli golle moƴƴe, ɓen ɗon wonoyay e beeli (Aljanna) hiɓe saɗnee(weltine)
ﭑﭒﭓﭔﭕﭖﭗﭘﭙﭚﭛﭜ
Si tawii non ko ɓen yedduɓe ɓe fenni Aayeeje Amen ɗen e hawrugol ngol e laakara, ɓen ɗon ko tawnoyteeɓe e lepte ɗen
ﭝﭞﭟﭠﭡﭢﭣ
Subbunhinanee Alla, tuma hiiroton e tuma weetoton
ﭤﭥﭦﭧﭨﭩﭪﭫﭬ
Ko Kanko yettoore woodani ka kammuuli e ka leydi, e kiikiiɗe e saaga ñalloton
ﭭﭮﭯﭰﭱﭲﭳﭴﭵﭶﭷﭸﭹﭺﭻﭼ
Himo yaltina ko wuuri e ndr ko maayi, O yaltina kadi ko maayi e nder ko wuuri. Himo wuurnita leydi ndin ɓaawo ndi yoorude. Ko wano non yatainirte- ɗon (e genaale mon)
ﭽﭾﭿﮀﮁﮂﮃﮄﮅﮆﮇﮈ
Hino jeyaa e maandeeji Makko ɗin: wonnde O tagii on immorde e mbum-mbuldi, refti jaka ko on ɓanndike saakotooɓe [e leydi ndin]
ﮉﮊﮋﮌﮍﮎﮏﮐﮑﮒﮓﮔﮕﮖﮗﮘﮙﮚﮛﮜﮝﮞ
Hino jeyaa e maandeeji Makko ɗin : wonnde O tagiranii on e wonkiiji mon ɗin, resondirɓe, fii yo on deeƴu e maɓɓe, O waɗi hakkunde mon giggol e yumeende. Wonii e ɗum, maandeeji wonannde yimɓe miijitotooɓe
ﮟﮠﮡﮢﮣﮤﮥﮦﮧﮨﮩﮪﮫﮬﮭ
Hino jeyaa e maandeeji Makko ɗin: tagugol kammuuli ɗin e leydi ndin, e luutondirgol ɗemɗe mon e mbaadiiji mon. Wonii e ɗum, maandeeji anduɓe ɓen
ﮮﮯﮰﮱﯓﯔﯕﯖﯗﯘﯙﯚﯛﯜﯝﯞ
Hino jeyaa e maandeeji Makko ɗin: ɗoyngol mon ngol jemma e ñalorma, e ɗaɓɓugol mon ɓural Makko. Wonii e ɗum, maandeeji wonannde yimɓe nanooɓe
ﯟﯠﯡﯢﯣﯤﯥﯦﯧﯨﯩﯪﯫﯬﯭﯮﯯﯰﯱﯲﯳﯴﯵ
Hino jeyaa e maandeeji Makko ɗin: Himo hollira on maƴe ɗen kulol e tama’u (toɓo), Himo jippinira ka kammu ndiyam, O wuurnitira ɗam leydi ndin ɓaawo ndi yoorude. Wonii e ɗum, maandeeji, wonannde yimɓe haqqilooɓe
ﭑﭒﭓﭔﭕﭖﭗﭘﭙﭚﭛﭜﭝﭞﭟﭠﭡﭢ
Hino jeyaa e maandeeji Makko ɗin: nde kammu ngun e leydi ndin daroto e yamiroore Makko. Refti si O noddii on noddaandu ka leydi, e jaka onon hiɗon yalta (e genaale mon)
ﭣﭤﭥﭦﭧﭨﭩﭪﭫﭬ
Hino woodani (laamagol, e tagugol e toppitagol) ɓen wonɓe ka kammuuli e ka leydi: kala maɓɓe ko ɗoftiiɓe Mo
ﭭﭮﭯﭰﭱﭲﭳﭴﭵﭶﭷﭸﭹﭺﭻﭼﭽﭾﭿﮀﮁ
Ko Kanko woni fuɗɗuɗo tagu ngun, refti O ruttita ngu; ko ɗum ɓuri newanaande Mo. Hino woodani sifa ɓurɗo toowude ka kammuuli e ka leydi. Ko Kanko woni on Fooluɗo, Ñeeñuɗo on
ﮂﮃﮄﮅﮆﮇﮈﮉﮊﮋﮌﮍﮎﮏﮐﮑﮒﮓﮔﮕﮖﮗﮘﮙﮚﮛﮜﮝﮞﮟ
O piyanii on misal immorde e ko`e-mon: hara no woodani on e ɓen ɓe jeyruɗon ñaame mon, immorde e kafidal e kon ko Men arsiki on, hara hiɗon fota e ɗum, hiɗon hulira ɓe wano hulirton ko`e-mon? Ko woni nii Men fensitirta Aayeeje ɗen, wonannde yimɓe haqqilooɓe
ﮠﮡﮢﮣﮤﮥﮦﮧﮨﮩﮪﮫﮬﮭﮮﮯﮰﮱﯓ
Si ko woni, tooñuɓe ɓen jokkirii beleeɗe maɓɓe ɗen ko aldaa e ganndal. Ko hommbo fewnata mo Alla majjini? Alanaa ɓe wallooɓe
ﯔﯕﯖﯗﯘﯙﯚﯛﯜﯝﯞﯟﯠﯡﯢﯣﯤﯥﯦﯧﯨﯩﯪﯫﯬﯭ
Fewtinir yeeso maa ngon e diina kan ñiiɓugol [e mun]. [Ɗum] ko tagu Alla ngu O tagiri yimɓe ɓen e mun - waɗtitugol alaa e tagu Alla ngun -. Ko ɗum woni diina focciika kan; kono ɓurɓe ɗuuɗude e yimɓe ɓen anndaa
ﯮﯯﯰﯱﯲﯳﯴﯵﯶﯷﯸ
Hara ko on ruttotooɓe e Makko; hulon Mo, ñinnon julde nden, wata on jeye e sirkooɓe ɓen
ﯹﯺﯻﯼﯽﯾﯿﰀﰁﰂﰃﰄﰅ
(wano) ɓeya senndunooɓe diina mun kan, ɓe woni pecce-pecce, kala fedde no weltora ko woni ka mun kon
ﭑﭒﭓﭔﭕﭖﭗﭘﭙﭚﭛﭜﭝﭞﭟﭠﭡﭢﭣ
Si saɗteende memii yimɓe ɓen, ɓe noddira Joomi maɓɓe ko ɓe ruttitiiɓe e Makko; refti si O meeɗinii ɓe yumeende immorde e Makko, e jaka fedde goo e maɓɓe no kafida e Joomi mun
ﭤﭥﭦﭧﭨﭩﭪﭫ
Yoɓe yeddu ko Men okki ɓe kon. "Awa dakmitee, arma anndon
ﭬﭭﭮﭯﭰﭱﭲﭳﭴﭵﭶ
Kaa Men jippin e maɓɓe hujja (Deftere), hara honde yewta fii ko ɓe sirkaynoo kon
ﭷﭸﭹﭺﭻﭼﭽﭾﭿﮀﮁﮂﮃﮄﮅﮆﮇ
Si Men meeɗinirii yimɓe ɓen neema, ɓe weltoroo mo. Si bone memirii ɓe sabu ko juuɗe maɓɓe ɗen ardiniri kon, e jaka hiɓe taƴoo
ﮈﮉﮊﮋﮌﮍﮎﮏﮐﮑﮒﮓﮔﮕﮖﮗﮘ
E ɓe yi`aali wonnde Alla no yaññana arsike on mo O muuyani, O ɓillina? Wonii e ɗum, maandeeji wonannde yimɓe gomɗinooɓe
ﮙﮚﮛﮜﮝﮞﮟﮠﮡﮢﮣﮤﮥﮦﮧﮨﮩﮪﮫ
Jonnu jom-ɓadiido o hakke makko on, e ɓilliiɓe e ɓii-laawol. Ɗum ɓuri moƴƴude wonande ɓeen faalaaɓe yarluyee Alla on; ko ɓen woni maloyteeɓe ɓen. @Corrected
ﮬﮭﮮﮯﮰﮱﯓﯔﯕﯖﯗﯘﯙﯚﯛﯜﯝﯞﯟﯠﯡﯢﯣﯤ
Kala ko jonnuɗon e riba, fii on ɓeydor e jawle yimɓe ɓen, ɗum ɓeydotaako ka Alla, kala non ko okkuɗon e Jakka, mo faandoriɗon welayee Alla, ɓen ɗon, ko sowanoyteeɓe [njoɓdi] ɓen. @Corrected
ﯥﯦﯧﯨﯩﯪﯫﯬﯭﯮﯯﯰﯱﯲﯳﯴﯵﯶﯷﯸﯹﯺﯻﯼﯽ
Ko Alla woni taguɗo on, refti O arsiki on, refti O wara on, refti O wuurnita on. Hara no e kafidaaɗi mon ɗin waɗayɗi goɗɗum e ɗum? Senayeewoo-dani Mo! O toowii e kon ko ɓe sirkata
ﯾﯿﰀﰁﰂﰃﰄﰅﰆﰇﰈﰉﰊﰋﰌﰍ
Bone on feeñiri ka njoorndi e ka maaje, sabu ko juuɗe yimɓe ɓen faggitii kon; fii yo O meeɗin ɓe yoga e ko ɓe huuwi; belajo’o, ɓe ruttoto
ﭑﭒﭓﭔﭕﭖﭗﭘﭙﭚﭛﭜﭝﭞﭟﭠ
Maaku: "Yiilee ka leydi, ndaaron ko honno battane adinooɓe ɓen wa’unoo. Tawno ko ɓuri ɗuuɗude e maɓɓe ko sirkooɓe
ﭡﭢﭣﭤﭥﭦﭧﭨﭩﭪﭫﭬﭭﭮﭯﭰﭱﭲ
Fewtinir yeeso maa ngon e diina focciika kan, ado ñalaande arde immorde ka Alla nde ruttetaake. Nde ñalnde, ɓe seeday
ﭳﭴﭵﭶﭷﭸﭹﭺﭻﭼﭽ
Kala yedduɗo, haray geddi makko ɗin no fawii mo. Kala non golluɗo moƴƴere, haray ko ko`e-maɓɓe ɓe hebilani (Aljanna)
ﭾﭿﮀﮁﮂﮃﮄﮅﮆﮇﮈﮉﮊ
fii yo O yoɓu ɓen gomɗimɓe ɓe golli moƴƴuɗi, e ɓural Makko ngal. Kanko On, O yiɗaa heeferɓe ɓen
ﮋﮌﮍﮎﮏﮐﮑﮒﮓﮔﮕﮖﮗﮘﮙﮚﮛﮜ
Hino jeyaa e maandeeji Makko ɗin: Wurtugol Mo keneeli ɗin wewlinooji, e fii yo O meeɗin on e yurmeende Makko nden, e no laaɗe ɗen dogira e yamiroore Makko, e fii yo o ɗaɓɓu e ɓural Makko. Belajo’o, on yettay [Mo]
ﮝﮞﮟﮠﮡﮢﮣﮤﮥﮦﮧﮨﮩﮪﮫﮬﮭﮮﮯﮰ
Gomɗii Men nulii ado maaɗa Nulaaɓe haa e yimɓe maɓɓe ɓen, ɓe addani ɓe ɓanngannduyeeji. Men yottii e ɓen bonnuɓe; tawi no jojji e Amen faabagol gomɗimɓe ɓen
ﮱﯓﯔﯕﯖﯗﯘﯙﯚﯛﯜﯝﯞﯟﯠﯡﯢﯣﯤﯥﯦﯧﯨﯩﯪﯫﯬﯭﯮﯯ
Ko Alla woni nuloowo keneeɗi ɗin, ɗi sogga duule ɗen; O saakitira ɗum ka weeyo no O yiɗiri; O waɗta ɗum taƴe-taƴe. A yi`ay toɓo ngon no yalta hakkude mun. Si O hewtinii ngo e on Mo O muuyi e jeyaaɓe Makko ɓen, e jaka kamɓe hiɓe weltoo
ﯰﯱﯲﯳﯴﯵﯶﯷﯸﯹﯺ
Gomɗii ɓe laatinoke ado (toɓo) ngon jippineede e maɓɓe, ko taƴinooɓe
ﯻﯼﯽﯾﯿﰀﰁﰂﰃﰄﰅﰆﰇﰈﰉﰊﰋﰌﰍﰎﰏﰐ
Ndaarii e battane yurmeende Alla nden, no O wuurnitorta leydi ɓaawo ndi yoorude. Pellet, waɗoowo ɗum On, ko wuurnitoowo maayɓe ɓen, Kanko Ko O hattanɗo kala huunde
ﭑﭒﭓﭔﭕﭖﭗﭘﭙﭚ
[Hay] si Men nulii henndu, ɓe yi`i [gese maɓɓe] ɗen no soyɗi, ɓe jokkay ɓaawo ɗum, hiɓe yedda
ﭛﭜﭝﭞﭟﭠﭡﭢﭣﭤﭥﭦ
Pellet, an a nanintaa maayɓe ɓen, a nanintaa faaɗuɓe ɓen kadi noddaandu ndun, si ɓe runtiima ɓe huccinii ɓabbe (maɓɓe)
ﭧﭨﭩﭪﭫﭬﭭﭮﭯﭰﭱﭲﭳﭴﭵﭶ
A wonaali fewnoowo wumɓe ɓen e majjere maɓɓe. A nanintaa si wanaa ɓen gomɗimɓe Aayeeje Amen ɗen, hara ko ɓe jebbiliiɓe
ﭷﭸﭹﭺﭻﭼﭽﭾﭿﮀﮁﮂﮃﮄﮅﮆﮇﮈﮉﮊﮋﮌﮍﮎﮏﮐﮑﮒ
Ko Alla woni taguɗo on e lo`ere, refti O waɗi ɓaawo lo`ere nden cemmbe, refti O waɗi ɓaawo cemmbe ɗen lo`ere e puri(dandanndi). Himo taga ko O muuyi, Ko Kanko woni Annduɗo, Hattanɗo
ﮓﮔﮕﮖﮗﮘﮙﮚﮛﮜﮝﮞﮟﮠ
Ñalnde Darngal nal darotoo, bomɓe ɓen woonday ɓe ñiiɓaali si wanaa saanga. Ko wano nii ɓe wonanoo ferliseede (e goonga)
ﮡﮢﮣﮤﮥﮦﮧﮨﮩﮪﮫﮬﮭﮮﮯﮰﮱﯓﯔﯕﯖﯗ
Okkaaɓe ganndal e gomɗinal ɓen wi`a: "Gomɗii on ñiiɓii e ko Alla winndi kon, haa ñalnde ummital. Ko ndee woni ñalaande ummital, kono onon on anndaano
ﯘﯙﯚﯛﯜﯝﯞﯟﯠﯡ
Nden ñalnde, ngantooji ɗin nafoytaa tooñuɓe ɓen, wanaa kamɓe woni ko ɗaɓɓiretee welayee [Alla]. @Corrected
ﯢﯣﯤﯥﯦﯧﯨﯩﯪﯫﯬﯭﯮﯯﯰﯱﯲﯳﯴﯵﯶ
Gomɗii Men piyanii yimɓe ɓen e nde Alquraanaa- re, kala misal. Pellet, si a addanii ɓe Aaya, ɓen yedduɓe wi`ay: "On wonaali, si wanaa meerenteeɓe
ﯷﯸﯹﯺﯻﯼﯽﯾﯿ
Ko wano nii Alla notira e ɓerɗe ɓen ɓe anndaa
ﰀﰁﰂﰃﰄﰅﰆﰇﰈﰉﰊﰋ
Muñño, pellet, fodoore Alla nden, ko goona. Wata ɓe hoynuma ɓen hoyfine

Al-Qur'aana


Tuesday, August 18, 2026

Don't forget us in your sincere prayers