La sourate Al-Qasas en Peul
طسم(1) Taa, Siin, Miim |
Ɗee ko Aayeeje Deftere ɓanngunde nden |
نَتْلُو عَلَيْكَ مِن نَّبَإِ مُوسَىٰ وَفِرْعَوْنَ بِالْحَقِّ لِقَوْمٍ يُؤْمِنُونَ(3) Meɗen janngira e maaɗa hoore goonga, kumpital Muusaa e Fir`awna, wonannde yimɓe gomɗinooɓe ɓen |
Pellet, Fir`awna townitino ka leydi; o waɗi yimɓe mayri ndin pecce-pecce: himo lo’ina fedde goo e maɓɓe, o hirsa ɓiɗɓe maɓɓe worɓe ɓen o acca rewɓe maɓɓe ɓen. Pellet, ko e bonnooɓe ɓen o jeyanoo |
Meɗen faandinoo moƴƴagol e lo’inanooɓe ɓen ka leydi; Men waɗa ɓe koohooɓe, Men waɗa ɓe kadi ronooɓe ɓen |
Men huɓindina ɓe e leydi ndin, Men holla Fir`awna e Haamaana e koneeli maɓɓe ɗin, kon ko ɓe hulaynoo |
Men wahayini e yumma Muusaa, wonnde: "Muynin mo". Si a hulanoyii mo, ko yo a bugoyo mo ka maayo. Wata a hulu, wata a suno; pellet, Men ruttay mo ka maaɗa, Men waɗoya mo gooto e Nulaaɓe ɓen |
Yimɓe Fir`awna ɓen hocci mo, fii yo laatano ɓe gaño e suno. Pellet, Fir`awna e Haamaana e koneeli maɓɓe ɗin, ɓe laatino woopuɓe |
Debbo Fir`awna on wi`i: "(Kun entum ko) ɓuuɓeendi gite am e an kadi! Wata on waru mo, hino gasa ka o nafata en, maa jogitoren mo ɓiɗɗo". Hari ɓe so’aani |
Ɓernde yumma Muusaa nden wonti yeewunde. Haa o eɓɓi feññinde fii makko, si wanaano Men tabintinnde ɓernde makko nden, fii yo o laato e gomɗinɓe ɓen |
وَقَالَتْ لِأُخْتِهِ قُصِّيهِ ۖ فَبَصُرَتْ بِهِ عَن جُنُبٍ وَهُمْ لَا يَشْعُرُونَ(11) [Yumma Muusaa] wi`ani banndiraawo makko on: "Jokkitu mo"; o haynii mo ka deestii, hari ɓe so’aa-anndude |
Men harminani mo ko adii, (enɗi) muynirɗi ɗin, (banndiraawo makko on) wi`i: "On accay mi tinndinay on fii yimɓe suudu, ɓe ne’ana on mo, hara kadi ko laaɓanay ɓe mo |
Men rutti mo ka yumma makko, fii yo ɓernde makko ɓuuɓu, hara o sunaaki, e fii yo o anndu pellet, fodoore Alla nden, ko goonga. Kono ɓurɓe ɗuuɗude e maɓɓe anndaa |
Nde o yottinoo sagatalaaku makko ngun, o fotondi- ri, Men okki mo faamu e ganndal. Ko wano non Men yoɓirta moƴƴinooɓe ɓen |
O naatiri e saare nden, fewndo welsindaare yimɓe mayre; o tawi worɓe ɗiɗo no haɓa ton: goɗɗo on ko jeyaaɗo e leñol makko, oya on ko jeyaaɗo e ayɓe makko ɓen. Jeyaaɗo e leñol makko ngol ɗaɓɓiri faabo e hoore jeyaaɗo e gaño makko on. Muusaa uttii mo, nde gayni fii makko. [Muusaa] maaki: "Ɗum ɗoo, ko jeyaaɗum e kuuɗe seytaane. Pellet, ko o gaño, majjinoowo ɓannguɗo |
قَالَ رَبِّ إِنِّي ظَلَمْتُ نَفْسِي فَاغْفِرْ لِي فَغَفَرَ لَهُ ۚ إِنَّهُ هُوَ الْغَفُورُ الرَّحِيمُ(16) O maaki: "Joomi am, mi tooñii hoore-am; haforanam." O haforani mo. Pellet, ko Kanko woni Haforoowo, Hinnotooɗo On |
قَالَ رَبِّ بِمَا أَنْعَمْتَ عَلَيَّ فَلَنْ أَكُونَ ظَهِيرًا لِّلْمُجْرِمِينَ(17) O maaki: "Joomi am, sabu ko neeminɗaa kon e am, mi wontataa ballo bomɓe ɓen |
O wonti hulɗo ka saare, himo habbii [nanngeede]. Tawi faabinornooɗo mo on hanki, hino faabinora mo [hannde kadi]. Muusaa maakani mo: "Pellet, ko a bewɗo ɓannguɗo |
Nde Muusaa faandinoo nanngugol tawɗo on ko gaño maɓɓe kamɓe ɗiɗo, o wi`i: "Ko an yo Muusaa, a faala warugol lam, wano ittirnoɗaa wonkii non hanki? A faandaaki, si wanaa wonugol dunndarankeejo ka leydi, a faandaaki jeyeede e moƴƴinooɓe ɓen |
Gorko iwri ka ɓuri woɗɗude e saare nden, himo yaccoo, o wi`i: "Ko an yo Muusaa, mbatu ngun no fewjana fii warugol maa. Yaltu (e leydi ndin). Ko mi jeyaaɗo e laaɓanooɓe ma |
فَخَرَجَ مِنْهَا خَائِفًا يَتَرَقَّبُ ۖ قَالَ رَبِّ نَجِّنِي مِنَ الْقَوْمِ الظَّالِمِينَ(21) O yalti ton, ko o huluɗo, himo tijjii [nanngeede]. O maaki: "Joomi am, danɗndam e yimɓe tooñooɓe ɓen |
وَلَمَّا تَوَجَّهَ تِلْقَاءَ مَدْيَنَ قَالَ عَسَىٰ رَبِّي أَن يَهْدِيَنِي سَوَاءَ السَّبِيلِ(22) Nde o fewtunoo hella Madyana, o maaki: "Hino hasii ka Joomi am fewnirta lam, e laawol focciingol ngol |
Nde o hewtunoo ka ɓunndu Madyana, o tawi ɗon dental yimɓe, hiɓe yarna [daabeeji maɓɓe], o tawi gaanin maɓɓe, rewɓe ɗiɗo, no sogga [dammi maɓɓe], o maaki: "Ko honɗum habbi-ɗon?" Ɓe wi`i: "Men yarnataa haa aynooɓe ɓen deestoo, baaba amen, ko mawɗo nayeejo |
O yarnani ɓe [dammi ɗin], refti o huccitiri ka ɗowdi, o maaki: "Joomi am, min ko jippinɗaa e am woo e moƴƴere, ko mi hatonjiɗo |
Gooto e [jiwɓe] ɓen ari e makko, himo yahra hersa, o wi`i: "Baaba am no nodde, fii yo o yoɓe njoɓdi kon ko yarnan-ɗaa men". Tuma o hewtunoo ka [mawɗo] on, o sifanii mo fii [makko], o maaki: "Wata a hulu, a daɗii yimɓe tooñooɓe ɓen |
Gooto e [jiwɓe] ɓen wi`i: "Ƴettu mo golle, yo baaba. Pellet, ko ɓuri moƴƴude e mo ƴettataa golle, ko doolnuɗo hoolniiɗo |
[Mawɗo] on maaki: "Miɗo yiɗi resingol ma gooto e jiwɓe am ɓen ɗoo ɗiɗo, e hoore yo a golla-nam duuɓi jeetati. Si a timminii sappo, haray ko e sago maa; mi faalaaka saɗtinannde ma. A taway lam, si Alla jaɓii, ko e moƴƴinooɓe ɓen mi jeyaa |
[Muusaa] maaki: "Ɗum wonii hakkunde am e mon. Happu woo e majji ɗiɗi, ɗi mi hunni, haray ɓiɗteede alanaa e lam. En waɗii Alla fawtiiɗo e ko wowluɗen kon |
Nde Muusaa timminnoo happu ngun, o yahdi e ɓeydnuure makko, o haynii yiite ka senngo (fello) Tuuri, o maaki ɓeunguure makko nden: "Wonee ɗoo, min mi haynike yiite. Belajo’o mi addana on e magge kumpital maa te’annde(docotal) yiite ngen, belajo’o iwloron |
Nde o hewtunoo nge, o noddiraa ka fonngo ñaamo aynde, ka tummbere barkinaande, ka (takko) lekki, wonnde: "Ko an yo Muusaa! Ko Min woni Alla, Jeyɗo winndere nden |
Kadi: "Bugo tuggordu maa ndun"; nde o tinunoo hindu dillira wa mboddi,o huccitiri dogudu, o yeƴƴitaaki. [O noddaa]: "Ko an yo Muusaa! Artu, wata a hulu; ko a jeyaaɗo e hooliiɓe ɓen |
Naadu juungo maa ngon ka jayba maa, ngo yaltay ranewo, ko aldaa e ñawu. Bakaa e maaɗa, juuɗe maa ɗen, fii kulol ngol. Ɗin ko hujjaaji ɗiɗi, immorde ka Joomi maa, haa e Fir`awna e dental mun, pellet, ɓen laatike yimɓe faasiqiiɓe |
قَالَ رَبِّ إِنِّي قَتَلْتُ مِنْهُمْ نَفْسًا فَأَخَافُ أَن يَقْتُلُونِ(33) O maaki: "Joomi am, mi ittiino wonkii e maɓɓe, miɗo huli nde ɓe warata lam |
Ko musiɗɗo am on Haaruuna, ɓuri lam laaɓude ɗemngal. Immindin-mo e am, ko wallitoo lam, goonginan-mi; miɗo huli nde ɓe fennata lam |
[Alla] daali: "Men semmbiniray tere maa ɗen, musiɗɗo maa on, Men waɗana on hujja (e cemmbe); ɓe hewtirtaa on ɗiɗo, sabu Aayeeje Amen ɗe [Men nuli e] mo’on, e ɓen jokkuɓe on fooluɓe |
Nde Muusaa ardunoo e maɓɓe Aayeeje Amen ɗen ɓannguɗe, ɓe wi`i: "Ɗum wonaali, si wanaa mbilewu fefindaangu. Men naniraali ɗum baabiraaɓe amen adinooɓe ɓen |
Muusaa maaki: "Ko Joomi am ɓuri anndude on arduɗo e peewal, immorde ka Makko, e on mo battane moƴƴe woodani ka laakara. Pellet, O malnataa tooñooɓe ɓen |
Fir`awna wi`i: "Ko onon dental, mi anndanaa on reweteeɗo, si wanaa min. Ko an yo Haamaana, huɓɓinanam [yiite] e loopal ngal, mahiranaa lam huɓeere toowunde, no gasa ka mi ƴellitoo e Reweteeɗo Muusaa On; tawde miɗo sikki mo e fenooɓe ɓen |
O townitii ka leydi, kanko e koneeli makko ɗin, ko aldaa e goonga. Ɓe sikki wonde ɓe ruttitetaako ka Amen |
Men nanngi mo, kanko e koneeli makko ɗin, Men bugii ɓe ka maayo. Tasko, ko honno battane tooñuɓe ɓen wa’unoo |
وَجَعَلْنَاهُمْ أَئِمَّةً يَدْعُونَ إِلَى النَّارِ ۖ وَيَوْمَ الْقِيَامَةِ لَا يُنصَرُونَ(41) Men waɗi ɓe ardiiɓe, noddoo ɓe e Yiite. Ñalnde Darngal, ɓe walletaake |
وَأَتْبَعْنَاهُمْ فِي هَٰذِهِ الدُّنْيَا لَعْنَةً ۖ وَيَوْمَ الْقِيَامَةِ هُم مِّنَ الْمَقْبُوحِينَ(42) Men jokkintiniri ɓe ka aduna ɗoo, kuddi. Ñalnde Darngal, ko ɓe jeyaaɓe e woɗɗintinoyteeɓe [e yurmeende Alla] |
Gomɗii Men okkii Muusaa Deftere nden, ɓaawo nde Men halkunoo gire arane ɗen, ko nde ndayginorde yimɓe ɓen, e peewal e yurmeende. Belajo’o, ɓe waajitoray |
A tawanooka ka senngo hiirnaange, fewndo Men wahyinnoo e Muusaa yamiroore nden, a jeyanooka kadi e seediiɓe ɓen |
Kono Menen woni taguɓe gire, duuɓi maɓɓe juuti. A hoɗaano kadi e yimɓe Madyana ɓen, hiɗa janngana ɓe Aayeeje Amen; ko Menen woni nulɓe |
A tawanooka ka senngo Fello Tuuri, fewndo Men noddunoo; ko yurmeende immorde ka Joomi maa [woni ko Men nulir-maa], fii no jertiniraa yimɓe, ɓe reentinoowo araali e maɓɓe, ado maaɗa, belajo’o, ɓe waajitoto |
Si wanaano fii yo lepte yanir e maɓɓe, sabu ko juuɗe maɓɓe ardini, ɓe wi`ayno: "Joomi amen, ko haɗno imminaa Nulaaɗo e amen? Men jokka nun Aayeeje Maa ɗen, men jeyee e gomɗimɓe ɓen |
Nde o addirannooɓe goonga kan, immorde ka Amen, ɓe wi`i: "Ko haɗno o okkee yeru ko Muusaa okkanoo kon?" Kere ɓe yeddaano ko Muusaa okkanoo kon ko adii? Ɓe wi`i: "Ko mbileeji ɗiɗi, ɗi no wallindira!" Ɓe wi`i kadi: "Ko men yedduɓe fow e mun |
Maaku: "Addee Deftere immorde ka Alla, hara hinde ɓuri ɗee ɗiɗi feewude, mi jokkaynde, si on laatike goongunɓe |
Si ɓe jaabaaki ma, anndu ko mbeleeɗe maɓɓe ɓe jokkata. Ko hommbo ɓuri majjude ɓuri on jokkirɗo mbeleeɗe mun, ko aldaa e peewal immorde ka Alla? Pellet, Alla fewnataa yimɓe tooñooɓe ɓen |
۞ وَلَقَدْ وَصَّلْنَا لَهُمُ الْقَوْلَ لَعَلَّهُمْ يَتَذَكَّرُونَ(51) Gomɗii Men hewtinii ɓe Konngol ngol, belajo’o, ɓe waajitora |
الَّذِينَ آتَيْنَاهُمُ الْكِتَابَ مِن قَبْلِهِ هُم بِهِ يُؤْمِنُونَ(52) Ɓen ɓe Men rokki Deftere [Tawreeta] nden, ko adii [Alqur`aana] ndee, ko ɓe gomɗimɓe nde |
Si nde janngaama e dow maɓɓe, ɓe wi`a: "Men gomɗinii nde. Ko nde goonga immorde ka Joomi amen. Pellet men woniino jebbiliiɓe, ado mayre |
Ɓen ɗon, ɓe jonniroyte njoɓdi maɓɓe ndin, laabi ɗiɗi, sabu ko ɓe muñinoo kon, hiɓe duñiraynoo moƴƴere nden, bone on, e huunde nde Men arsiki ɓe nden, hiɓe nafqa |
Si ɓe nanii meerente, ɓe ɗuurnoo e ɗum, ɓe wi`a: "Ko menen golle amen woodani, ko onon kadi golle mon woodani. Kisal wonii e mo’on. Men ɗaɓɓataa wonndugol e majjuɓe ɓen |
Pellet, an (Nulaaɗo), a fewnataa mo yiɗuɗaa; kono Alla no fewna on Mo O muuyi. Ko Kanko ɓuri anndude feewuɓe ɓen |
Ɓe wi`i: "Si men jokkidii peewal ngal e maa, men biftete ka leydi amen". E Men hoɗiniraali ɓe e nokku horminaaɗo, hoolniiɗo, mo dimɗe noone kaka addetee e mun, arsike immorde ka Amen? Si ko woni, ko ɓuri ɗuuɗude e maɓɓe, ɓe anndaa |
Ɗuuɗii ko Men hakli, e yimɓe ca’e, bewrunooɓe nguuree mun, e hino non galleeji maɓɓe ɗin, hoɗiraaka ɓaawo maɓɓe, si wanaa seeɗa. Men laatii wonnde ronooɓe ɓen |
Joomi maa siforaali wonde halkoowo yimɓe ca’e, haa O immina e lenyol maɓɓeɗen, Nulaaɗo, ko janngana ɓe Aayeeje Amen ɗen. Men siforaali kadi halkugol yimɓe ca’e, si wanaa hara yimɓe majje ko tooñuɓe |
Kala ko okkaɗon e huunde, ko dakamme nguurndam aduna e cuɗaari mun; ko ko woni ka Alla kon, ɓuri moƴƴude, woni kadi ko luttata. E on haqqiltaa |
E ko on mo Men fodi fodaari moƴƴuri, ndi o hawrata e mu’un, wa’ata wa on mo Men dakmitiri dakamme nguurndam aduna, refti hara kanko on, Ñalnde Darngal, ko e tawneteeɓe (ka Yiite) ɓen o jeyaa |
وَيَوْمَ يُنَادِيهِمْ فَيَقُولُ أَيْنَ شُرَكَائِيَ الَّذِينَ كُنتُمْ تَزْعُمُونَ(62) Ñalnde O noddoyta ɓe, O wi`a: "Ko honto kafidaaɗi am, ɗin ɗi aaƴoraynoɗon woni |
Ɓen ɓe Konngol jojji e mu’un wi`a: "Joomi amen, ko ɓee woni ko men bewinnoo. Men bewinirno ɓe, wano men bewirnoo. Men daɗndinike e Maaɗa. Wanaa menen ɓe rewaynoo |
[Ɓe] wi`anee: "Noddee non kafidaaɗi mon ɗin". Ɓe nodda ɗi, kono ɗi jaabotaako ɓe. Ɓe yi`a lepte ɗen, (ɓe yeloo) sinno hara ɓe feewuno |
وَيَوْمَ يُنَادِيهِمْ فَيَقُولُ مَاذَا أَجَبْتُمُ الْمُرْسَلِينَ(65) Ñalnde O noddoyta ɓe, o wi`a: "Ko honɗum jaabinoɗon Nulaaɓe ɓen |
فَعَمِيَتْ عَلَيْهِمُ الْأَنبَاءُ يَوْمَئِذٍ فَهُمْ لَا يَتَسَاءَلُونَ(66) Lamitorɗi ɗin wumiɗana ɓe nden ñalnde, ɓe lamndondirtaa |
فَأَمَّا مَن تَابَ وَآمَنَ وَعَمِلَ صَالِحًا فَعَسَىٰ أَن يَكُونَ مِنَ الْمُفْلِحِينَ(67) Si ko tuubuɗo, o gomɗini, o golli moƴƴuɗi, hino hasii ka o jeyee e malaaɓe ɓen |
Joomi maa no taga ko O muuyi, O suɓoo; suɓagol alanaa ɓe. Senaade woodanii Alla! O toowii e kon ko ɓe sirkata |
وَرَبُّكَ يَعْلَمُ مَا تُكِنُّ صُدُورُهُمْ وَمَا يُعْلِنُونَ(69) Joomi maa no anndi ko ɓerɗe maɓɓe ɗen suuɗata, e kon ko ɓe feññinta |
Ko Kanko Alla woni, Mo reweteeɗo alaa, si wanaa Kanko. Ko Kanko yettoore woodani aduna e laakara. Hino woodani Mo ñaawoore nden. Ko ka Makko rutteteɗon |
Maaku: "Yeetee lam, Si Alla waɗiranii on jemma on, duumiiɗo haa Ñalnde Darngal, ko reweteeɗo hommbo, tanaa Alla, addanta on ndayngu? E on nanataa |
Maaku: "Yeetee lam, Si Alla waɗiranii on ñalorma on, duumiiɗo haa Ñalnde Darngal, ko reweteeɗo hommbo, tanaa Alla, addanta on jemma, mo deeƴoton e mun? E on yi`ataa |
Hino jeyaa e yurmeende Makko, O waɗiranii on jemma e ñalorma; fii no deeƴiron e (jemma) on, e no ɗaɓɓiron ( e ñalorma on), ɓural Makko, e no belajo’o yettiron [Mo] |
وَيَوْمَ يُنَادِيهِمْ فَيَقُولُ أَيْنَ شُرَكَائِيَ الَّذِينَ كُنتُمْ تَزْعُمُونَ(74) Ñalnde O noddoyta ɓe, O wi`a: "Ko honto kadidaaɗi(renndidiiɗi) am, ɗin ɗin aaƴoraynoɗon woni |
Men ɗoofi e kala mofte, seedotooɗo, Men wi`a: "Addee hujjaajji mon ɗin". Ɓe anndi wonnde goonga kan, ko Alla woodani; ko ɓe fefindotonoo kon majjitora ɓe |
Pellet,Qaaruuna ko e yimɓe Muusaa ɓen jeyanoo,kono o bewi e maɓɓe.Men okki mo ngaluuji taway-ɗi soktirɗe mun,no teddana jamaa doolnuɗo.Nde yimɓe makko ɓen,wi`anno mo:Wata a weltor townitaare.Pellet Alla yiɗaa weltortooɓe toownitaare |
Ɗaɓɓir ko Alla okku-maa kon, galle laakare ɗen. Wata a yejjitu geɓal maa ngal aduna. Moƴƴir no Alla moƴƴorii non e maaɗa. Wata a ɗaɓɓu bonnugol ka leydi. Anndu pellet, Alla yiɗaa bonnooɓe ɓen |
O wi`i: "Ko mi okkiraa ɗum, ko e hoore ganndal ngal mi jogii". E o anndaa wonnde gomɗii Alla halkiino gire, adiiɓe mo, ɓurɓe doole, ɓuri mo ɗuuɗude jawle? Ɓe lamndoytaake fii junuubi maɓɓe, kamɓe bomɓe ɓen |
O yaltitiri e yimɓe makko ɓen, cuɗaari makko ndin. Yiɗuɓe nguurndam aduna ɓen wi`i: "Hara nun men heɓayno sugu koo ko Qaaruuna okkaa. Kanko on, pellet, ko o jom-geɓal mawnungal |
Okkaaɓe ganndal ɓen kan wi`i: "Ee bone mon! Ko mbarjaari Alla ndin ɓuri moƴƴannde on gomɗinɗo o golli ko moƴƴi". Kono hawrataa e ɗum, si wanaa muññiiɓe ɓen |
Men mutindini mo e galle makko ɗen, ka leydi. Fedde woo alanaa mo, ko faaboo mo gaanin Alla, o wonaano faabotooɗo hoore-mun |
Ɓen yelinooɓe nokku makko on hanki mun, ɓe waɗti wiide: "Ee bone! Alla no wertana arsike on, Mo O muuyani e jeyaaɓe Makko ɓen, O ɓiɗtinana [Mo O muuyani]. Si wanaa Alla moƴƴinoo e amen, O mutinayno men. Ee bone! Jaka O malnataa yedduɓe ɓen |
Ɗen galle laakara, Men waɗanii ɗe ɓen ɓe yiɗaa townitaare ka leydi, wanaa kadi bonnugol. Battane moƴƴe ɗen, ko fii gomɗuɓe ɓen |
Kala arduɗo e moƴƴere, hino woodani mo ko ɓuri nde moƴƴude; kala kadi arduɗo e bonannde, (yo o anndu) huuwuɓe bonɗi ɗin yoɓetaake, si wanaa ko ɓe huuwaynoo kon |
Pellet, jippinɗo Alqur`aana on e maaɗa, ko ruttoo-wo ma ka woowaandi maa. Maaku: "Ko Joomi am ɓuri anndude arduɗo e peewal, e wonɗo e majjere ɓanngunde |
A wonaano tamƴininooɗo jippineede Deftere nden e maaɗa. Si wanaa tun, ko yurmeende immorde ka Joomi maa. Wata wonu muk, walloowo heeferɓe ɓen |
wata ɓe falo ma kadi e Aayeeje Alla ɗen, ɓaawo ɗe jippineede e maaɗa. Noddu (yimɓe ɓen) faade e Joomi maa, wata a wonu muk, jeyaaɗo e sirkooɓe ɓen |
Wata a rewudu e Alla, reweteeɗo goo. Reweteeɗo goo alaa, si wanaa Kanko. Huunde fow re’ay, si wanaa Jaati Maako Kin. Ko Kanko woodani ñaawugol; ko ka Makko kadi rutteteɗon. @Corrected |
Plus de sourates en Peul :
Téléchargez la sourate avec la voix des récitants du Coran les plus célèbres :
Téléchargez le fichier mp3 de la sourate Al-Qasas : choisissez le récitateur pour écouter et télécharger la sourate Al-Qasas complète en haute qualité.















Donnez-nous une invitation valide