Sura En-Nedžm — Ajet 32

Značenja riječi:

• Kebairul-ismi – veliki grijesi, najteži oblici neposlušnosti Allahu.
• Fewahiš – gnusna djela, poput bluda, homoseksualnosti i sličnih teških grijeha.
• Lemem – mali grijesi, oni koje čovjek počini rijetko i bez upornosti, poput pogleda ili dodira koji nisu dozvoljeni, a nisu dosegli nivo teškog grijeha.
• Tuzekku – hvaliti i veličati samoga sebe, pripisivati sebi čistoću i bogobojaznost.

Tumačenje ajeta:

Allah, dželle šanuhu, opisuje one koji će biti nagrađeni Džennetom, a to su vjernici koji se klone velikih grijeha i gnusnih djela, osim onih malih grijeha koje čovjek ponekad počini iz nemara ili slabosti, ali se na njima ne ustaljuje i ne ustrajava. Takvi mali grijesi bivaju oprošteni ako se čovjek kloni velikih grijeha i čini dobra djela.

Zatim Allah, Uzvišeni, obraća se Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, riječima: "Gospodar tvoj je neizmjerno široke milosti i oprosta." On prašta grijehe onima koji Mu se iskreno pokaju i vrate Mu se.

Allah, dželle šanuhu, zatim podsjeća na Svoje savršeno znanje o Svojim stvorenjima: On je znao vaša stanja još kada je stvorio vašeg pretka Adema od zemlje, i kada ste bili zametci u utrobama svojih majki, prolazeći kroz faze stvaranja. Ništa od toga Mu nije skriveno.

Zato, ljudi, ne hvalite sami sebe i ne pripisujte sebi bogobojaznost i čistoću, jer Allah najbolje zna ko se istinski boji Njega, izvršavajući Njegove naredbe i kloneći se onoga što je zabranio. On je Taj koji će suditi o vama prema vašim djelima i namjerama.

Pouke iz ajeta:

• Vjernik treba da se trudi kloniti velikih grijeha, a ako mu se omakne neki mali grijeh, neka se odmah pokaje i ne ustrajava na njemu, jer Allahova milost je široka i On prašta onima koji Mu se iskreno vrate.
• Čovjek ne treba da bude ohol i da hvali samoga sebe, jer pravu vrijednost kod Allaha ne poznaje niko osim Njega – On najbolje zna ko je iskren u svojoj bogobojaznosti.
• Allahovo znanje obuhvata sve – od stvaranja prvog čovjeka do najsitnijih detalja našeg postojanja, što nas ispunjava smirenošću i pouzdanjem u Njegovu pravdu i mudrost.
• Oprost grijeha nije razlog za bezbrižnost i upuštanje u grijehe, već je poziv na pokajanje i povratak Allahu, koji je najmilostiviji od milostivih.