Sura Abese — Ajet 5

Značenje riječi:

• اسْتَغْنَى – osjećao se neovisnim, odnosno smatrao da mu ne treba vjerovanje i uputa.

Tumačenje ajeta:

Allah, džellešanuhu, ukazuje Svome Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, na njegov odnos prema ljudima. Ajet govori o onome koji se smatra neovisnim – misleći na bogataša koji je došao tražeći uputu, ali je bio hladan prema vjerovanju, smatrajući da mu njegovo bogatstvo i položaj daju dovoljnost. Takav čovjek, iako je došao da pita, nije pokazao spremnost da prihvati istinu, jer je bio zadovoljan svojim stanjem i nije osjećao potrebu za onim što je Poslanik donio. Ajet naglašava da se Poslanik trudio oko takvog čovjeka, iako njegovo srce nije bilo otvoreno za vjeru, dok je istovremeno zanemario onoga koji je dolazio s iskrenom željom da se pročisti od nevjerstva i uputi na Pravi put.

Pouke:

• Vjernik treba dati prednost onima koji iskreno traže uputu i žele popraviti svoje stanje, bez obzira na njihov društveni položaj.
• Bogatstvo i imetak ne smiju čovjeka učiniti oholim i neovisnim od Allaha, jer je pravo bogatstvo u srcu, a ne u materijalnom posjedu.
• Ovaj ajet uči Poslanika, a time i sve vjernike, da je najbolji pristup onome ko je skroman i željan znanja, a ne onome ko se oholo okreće od istine.
• Skromnost i potreba za Allahom su znakovi iskrenog vjerovanja, dok osjećaj samodovoljnosti vodi čovjeka od Pravog puta.